Hleb - 90-te

Generalna — Autor patos @ 19:39

 

 

Čovek se lako pogubi u vremenskim orijentirima i horizontima generacijskih razlika. Tek u poslednje vreme postajem svesniji činjenice da su se "neki novi klinci" rađali i 80-tih, i 90-tih, i da se hvala bogu tek rađaju, tako da je njima ono što je "nešto starijima" podrazumevano - gotovo potpuno nepoznato, bajkovita priča!

E, pa, pošto kažu da slika govori više od hiljadu reči, evo njima, a i svima ostalima, jednog upozorenja i podsećanja.

Mlađima - da shvate na tuđem iskustvu (i prekinu prokletstvo ovog naroda da uvek iznova proživljava isto ne izvukavši pouke iz grešaka) koliko apstinencija i nezainteresovanost za opšte stvari može biti strašna i pogubna;

"Nešto starijima" - mučno podsećanje, DA SE NIKAD NE ZABORAVI !!!!!!!!!!!


l


Monty Python - "Life of Brian"

Generalna — Autor patos @ 14:39

 

 

S obzirom na komentare ranije postavljenog Pythonovskog teksta pesme (sa akordima) - "Always look on the bright side of life" - da je šteta što se na suvom tekstu ne može dočarati deo sa zviždukanjem, kao i svesti o tome da možda još egzistira neko ko za Pythonovce nije čuo, ili nikada nije odgledao "Life of Brian" (Brajanovo žitije), evo video klipa efektnog epiloga 

 

 


TESTIRAJTE SE!

Generalna — Autor patos @ 02:44

 

 

Evo lepe prilike da se virtuelno vratite na trenutak u školsku klupu. Nudim vam 20-minutni test iz (pre)poznavanja antičke filozofije, rađen prošle godine. Uđite, zauzmite svoja mesta, ispraznite klupe (dozvoljen je samo miš i tastatura). Molim vas nemojte žvrljati po klupi i odbacite čak i pomisao na puškice, jer ja visoko sedim, a ko visoko sedi - daleko vidi (ili nisko pada). Ako ste svi prisutni, možete početi sa radom. Ispravni odgovori i ključ ocenjivanja nalazi se iza testa, tako da možete sami sebe proceniti. Pa, izvolite:

 

1. Problemima saznanja (uslovima, izvorima, mogućnostima, granicama, ... ) bavi se            filozofska disciplina:

    1) aksiologija,

    2) logika,

    3) gnoseologija,

    4) etika.

2. Filozofi "Milećani" su:

    1) Empedokle, Anaksagora, Anaksimen,

    2) Tales, Pitagora, Anaksimandar,

    3) Parmenid, Anaksagora, Demokrit,

    4) Anaksimandar, Tales, Anaksimen.

3. "Apeiron" (neograničeno, bezgranično) je počelo (arche) kod:

    1) Anaksimandra,

    2) Anaksagore,

    3) Anaksimena,

    4) Aristotela.

4. "Čovek je mera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu" (HOMO        MENSURA) - izrekao je:

    1) Gorgija,

    2) Protagora,

    3) Hipija,

    4) Prodik.

5. Sokratovo najvažnije delo je:

    1) "Zakoni",

    2) "O duši",

    3) "O vrlini",

    4) "O prirodi".

6. Jedno od navedenih dela ne pripada Aristotelu:

    1) "Retorika",

    2) "Ekonomika",

    3) "Politika",

    4) "Organon".

7. Jedno od navedenih dela ne pripada Platonu:

    1) "Parmenid",

    2) "Gorgija",

    3) "Fedon",

    4) "Zenon".

8. "Isto je misliti i biti", prvi proklamuje:

    1) Anaksagora,

    2) Parmenid,

    3) Heraklit,

    4) Ksenofan.

9. Koje su kardinalne vrline prema Platonu?

 

 

10.Platon određuje boga kao:

    1) Arhitektona,

    2) Parusiju,

    3) Demijurga,

    4) Ideju.

11.Jedan od navedenih pojmova ne pripada Aristotelovoj teoriji uzroka:

    1) causa intellectualis,

    2) causa finalis,

    3) causa materialis,

    4) causa efficiens.

12.Navedi pet načina (delova razumskog dela duše) kojima duša, po Aristotelu,                  spoznaje istinu:  

 

 

13."Eneade" su najznačajnije delo:

    1) Porfirija,

    2) Plotina,

    3) Epikura,

    4) Cicerona.

14.Osnivač stoičke škole bio je:

    1) Zenon,

    2) Parmenid,

    3) Epikur,

    4) Pitagora.

15.Čuvena Sokratova metoda obuhvata:

    1) alegoriju i propedeutiku,

    2) ironiju i majeutiku,

    3) analogiju i dijalektiku,

    4) ironiju i etiku.

16.Filozofska škola koju je osnovao u Atini Platon, zvala se:

    1) Gimnasion,

    2) Akademia,

    3) Likej,

    4) Epistemia.

17."Prva filozofija" kod Aristotela označena je i kao:

    1) Ontologija,

    2) Psihologija,

    3) Pneumologija,

    4) Teologija.

18.Navedi staleže Platonove idealne države i odgovarajuće im vrline:

   

 

19."Aporije" su:

    1) Kategorijalni odnosi supstancije i akcidencija,

    2) Empedoklove postavke o četvorostrukom korenu prirode,

    3) Zenonovi dokazi protiv kretanja i mnoštva,

    4) Platonove kardinalne vrline.

20.Navedi i ukratko objasni Aristotelov pojam boga:

 

 

 

 

Rešenja: 

1) - 3

2) - 4

3) - 1

4) - 2

5) - trik pitanje, Sokrat ništa nije pisao, tako da ovde ništa ne treba odabrati!

6) - 2

7) - 4

8) - 2

9) - mudrost, hrabrost, umerenost i pravičnost.

10) - 3

11) - 1

12) episteme, nus, sofia, fronezis, tehne (znanje/dokazna moć, um, mudrost, razboritost,         veština/umeće).

13) - 2

14) - 1

15) - 2

16) - 2

17) - 4

18) vladari - mudrost, branioci - hrabrost, hranioci - umerenost.

19) - 3

20) noesis noeseos (mišljenje mišljenja) i nepokretni pokretač + kratko objašnjenje. 

 

 

Ključ ocenjivanja: 

svaki tačan odgovor - 1 poen,

svaki netačan odgovor - -1 (negativan) poen.

 

0-9     =    1    Cool    

10-12 =    2    Innocent

13-15 =    3    Embarassed

16-18 =    4    Yell

19-20 =    5     Tongue out

 

 

 

 

 

 

 

 


Neke moje "PERICE"!

Generalna — Autor patos @ 08:27

 

 

Kako se kaže - ima nas raznih, ili, što neko ovde reče:" u božjoj bašti ima mesta za svakoga" - radi se samo o tome da se pravedno rasporede.

Talentovani, daroviti, marljivi, "probuđeni" - zaslužuju i moraju (barem onde gde ja o tome odlučujem) dobiti privilegovano mesto!

Međutim, kakvo smo društvo, možda ćete baš one "razne", mnogobrojne moje "veseljake" čije sam "bisere" godinama s mukom prikupljao, videti kao značajno pozicionirane likove zajednice kojima je data mogućnost urušavanja naših života. Pošto im obećah da će po nečemu svakako biti upamćeni, evo prilike da neke od njih upoznate:

 

  • Panta Rei, ko je to rekao?  -  pa, Vi ste nam rekli profesore!
  • srednji vek - od XV do XX veka!
  • g-đa Veron je bila preobrađena!
  • Spinoza - geometar!
  • Ko su Milećani? - to su bili neki ljudi, je l' da?!
  • Aristotel - presokratik!
  • Filozofija je znanje o svemu i svačemu!
  • Filozofija je ništa, a ustvari nešto!
  • Sokratov najpoznatiji učenik je - Rene Dekart!
  • Dekart je živeo u 17. veku, a Sokrat? - pa isto!
  • Ratio - skromno!
  • Pitanje šta je dobro, postavlja filozofska disciplina - statika!
  • Platonov bog - Demijan!
  • Razlika između pozitivnih nauka i filozofije je u tome što u filozofiji nije dato razumljivo objašnjenje!
  • Dekartov embargo je: dok govorim ja mislim!
  • Glavni grad Grčke je Rim!
  • Patristika je neka nauka o očevima!
  • GOTTLIEB znači plavičasta svetlost?!!
  • Hrišćanstvo je monogamna religija, a monogamija je verovanje u više bogova!
  • Vrelina je znanje! A hladnoća? - hladnoća je takođe znanje!
  • Pored pravoslavlja i katoličanstva, islam je treća hrišćanska opcija!
  • Pitagori čini jednakostranični trougao!?!
  • Teorijsko je ono što ne možemo da dokažemo!
  • Hrišćanstvo veruje u jednog boga, a islam u različitog!!??
  • Teologija je nauka o telu!
  • Platonova DIJALEKTRIKA!
  • Šta je monoteizam?možete li da mi to uprostite malo?!
  • U hrišćanstvu reforme pokreće banda ljudi! (šaptali su mu - Martin Luter)
  • Mi smo hrišćani jer nosimo sat na levoj ruci!?
  • Dante Alegorija!

 


Najčuvenija fotografija ikada!!!

Generalna — Autor patos @ 23:44

Ovo je najčuvenija fotografija ikada napravljena!

Od izuma fotografije do danas, nikada nije ponovljena takva koncetracija svetskih umova na jednom mestu. Može se slobodno reći da od tada nije ponovljena ni tema i izazov takvih razmera, koji ih je i okupio u jednoj sali, u čuvenom foajeu jednog hotela.

Radi se, zapravo, o petoj Solvay konferenciji o kvantnoj mehanici, održanoj u Brusselesu 1927. godine. Mnogi od vas koji se strasno bave matematikom, fizikom, hemijom i filozofijom, morali bi prepoznati mnoge aktere velike prekretnice modernog naučnog mišljenja.

Uz ovu fotografiju, koja svakom savremenom intelektualcu mora biti prezentna, najtoplije preporučujem knjigu Wernera Heisenberga "Fizika i metafizika" (inače jednog od ključnih učesnika ove konferencije).

 

Ko je na fotografiji?

gornji red (sleva na desno):

A.Piccard, E.Henriot, P.Ehrenfest, Ed. Herzen, Th. of Donder, E.Schradinger, E.Verschaffelt, W.Pauli, W.Heisenberg, R.H.Fowler, L.Brillouin

srednji red (-II-):

P.Debye, M.Knudsen, W.L.Bragg, H.A.Kramers, P.A.M.Dirac, A.H.Compton, L. of Broglie, M.Born, N.Bohr

donji red (-II-):

I.Langmuir, M.Planck, Marie Curie, H.A.Lorentz, A.Einstein, P.Langevin, Ch.E.Guye, C.T.R.Wilson, O.W.Richardson 

 

Kako bi bliže ilustrovao atmosferu duha sa ove fotografije, dodajem samo par pasaža iz gore navedene preporučene Heisenbergove knjige (koji je, inače, kao jedan od ključnih tvoraca kvantne mehanike i teorije elementarnih čestica, u radikalno nacističkoj Nemačkoj radio na stvaranju atomske bombe, posla koji je njegov prijatelj i kolega Einstein obavio sa druge strane - preko bare):

Hajzenberg: Ako je unutarnja struktura atoma tako malo dostupna očiglednom opisivanju, kao što vi kažete, ako mi u stvari ne raspolažemo jezikom kojim bismo mogli govoriti o toj strukturi, hoćemo li uopšte ikad shvatiti atome?

Nils Bor: Hoćemo. Ali pri tom ćemo istovremeno tek naučiti šta znači reč "shvatiti".

 ...

Pored puta, ispred nas, ugledao sam telegrafski stub, toliko udaljen da sam se jedino bacajući kamen s krajnjim naporom snage mogao ponadati da ću ga pogoditi. Suprotno svim pravilima verovatnoće, pogodih ga otprve. Bor se duboko zamisli, a zatim reče:

Nils Bor: Da ste pokušali da nišanite, da razmišljate kako da hitnete, kako da pokrenete ruku, ne biste, naravno, imali ni najmanjeg izgleda da pogodite. Ako, medjutim, suprotno svakom razboru, prosto zamislite da biste mogli pogoditi, to je nešto sasvim drugo, onda se to očigledno može dogoditi.

...

Ajnštajn nije bio spreman da načelno prihvati statistički karakter nove kvantne teorije. Nije, razume se, imao ništa protiv iskazivanja verovatnoće tamo gde se dotični sistem ne poznaje dobro u svim odredbenim crtama. Na takvim iskazima počivale su i ranija statička mehanika i nauka o toploti. Ali Ajnštajn nije hteo da dopusti da je u načelu nemogućno poznavati sve odredbene crte potrebne za potpuno determinisanje zbivanja. "Dobri Bog se ne kocka" - tu izreku smo često slušali iz njegovih usta u toku ovih diskusija (Solvey-kongres u Briselu 1927.). 

 

 


Powered by blog.co.yu

Free Counter
Free Counter