Plan rada filozofske sekcije MEŠ-a

filozofska sekcija — Autor patos @ 19:07
Plan rada
filozofske sekcije MEŠ-a 
 
 
I
Neki aspekti antičkog odredjenja duše i pojma čoveka 
 
 
  1. Uvodjenje u temu
  2. Platonovo učenje o prvotnosti duše nad telom ("Nomoi" + "Epinomis")
  3. Platonovi dokazi o besmrtnosti duše ("Fedon")
  4. Aristotelovo učenje o prirodi i delovima duše ("Nikomahova etika")
  5. Aristotelovo odredjenje prirode čoveka (i prirode roba-ropske duše, "Politika")
  6. Hrišćansko predstavljanje duše (suprotstavljanje SOMA i PSYCHE, "Novi Zavet")
 
II
"...-Preodredjivanje svih vrednosti:..."
- Ničeov projekat "nadčoveka"
 
 
  1. "Zašto sam ja udes" (F.Niče, "Ecce homo", 149-160 str.)
  2. "O starim i novim tablicama" (F.Niče, "Tako je govorio Zaratustra", 260-283 str.)
 
 III
"Filozofija se mora čuvati želje da bude okrepljujuća"
G.W.F.Hegel 
 
 
  1. Spekulativna paradigma iskustva samokretanja svesti (G.W.F.Hegel, "Fenomenologija duha", Predgovor 5-37 str. i Uvod 41-48 str.)
  2. "Filozofija je svoje vreme mislima obuhvaćeno" (G.W.F.Hegel "Osnovne crte filozofije prava", Predgovor 7-19 str.)
 
 
Literatura:
  1. Platon, "Zakoni" i "Epinomis", BIGZ, Beograd, 1990.
  2. Platon, "Fedon", BIGZ, Beograd, 1976.
  3. Aristotel, "Nikomahova etika", SNL, Zagreb, 1982.
  4. Aristotel, "Politika", SNL, Zagreb
  5. "Stari Zavet" - u prevodu Djure Daničića, "Novi Zavet" - u prevodu Vuka S.Karadžića, izdanje biblijskog društva, Beograd, 1990.
  6. F.Niče, "Ecce homo", Dereta, Beograd, 2001.
  7. F.Niče, "Tako je govorio Zaratustra", BIGZ, Beograd, 1992.
  8. G.W.F.Hegel, "Fenomenologija duha", Dereta, Beograd, 2005.
  9. G.W.F.Hegel, "Osnovne crte filozofije prava", Logos, Svetlost, Sarajevo, 1989.
 
 
Napomena: ovaj plan rada podložan je izvesnim izmenama, a sve u zavisnosti od specifičnih interesovanja i zahteva polaznika kursa.
 

Mladost-ludost ?!

Generalna — Autor patos @ 21:39

(svojevrstan odgovor na Pinokijev komen.)

Dragi-a Pinokio, kažu da istina boli, ali, kao što vidimo, istina može itekako prijati. Ono što je zaista bolno, jeste zapravo neizmerna ljudska glupost i prostota (čemu će, izmedju ostalog, biti posvećena moja kategorija "bolno neiskazano"). I tu nam Niče pomaže:" čovek je za nadčoveka što i majmun za čoveka - podsmeh i bolni stid".

Što se godina tiče, rekao bih da sam "maturirao", ili da postavimo to ovako - uz malo sreće, iskoristio sam polovinu životnog dara. Uz moj profesionalni angažman - prof. filozofije - jednostavno se protivi pristajanje uz "idole" (lažne slike, fantazme, utvare). Ako se vlastiti stav treba prikazati pristajanjem uz nekog osvedočenog filozofa, onda će to nesumnjivo u najvećoj meri biti G.W.F.Hegel i pleneći holizam spekulativnog mišljenja.

Medjutim, (ono filozofiji svojstveno - medjutim) da li godine u svom kvantitetu, označujući vulgarno-vremensku starost, ujedno nužno simbolišu i zrelost, tj. mudrost?

Pomislimo, na trenutak samo, recimo, na Jaspersa i njegov stav po kome jedino deca, u svojoj neuprljanosti kulturološkim formalizmom i usvojenim matricama ponašanja i mišljenja, zapravo postavljaju najdublja filozofska pitanja (koja su, uzgred budi rečeno, bitnija od odgovora, jer se svaki odgovor pretvara u novo pitanje)!

I šta je drugo Milanov stih :" ... pogledaj me, oooh, pogledaj me, očima deteta"?

Sklon sam stavu da je katkad neophodno biti duhom mlad (posebno u širokim epohalnim okvirima svetskog duha), buntovan, drsko istrajan (sci. - načelna skepsa). Muzičkim jezikom govoreći, Niče je filozofski punker par exellance. I kao sto je punk, buntovna ekstaza (punkeru koji drži čekić sve liči na ekser - a Niče poučava "kako se čekićem filozofira") svojstven i potpuno prirodjen adolescenciji, takodje smatram poželjnim povremeno prizivanje u pomoć "mladosti-ludosti". Jer, bez malo ludosti, svet bi postao ludnica, zar ne?

A možda je u pitanju još i svojevrsni usud generacije, jer, kako reče prijatelj moj - protekle 2 decenije, zahvaljujući izvesnim ovdašnjim političarima i diktatorima, pojedoše nam skakavci - preživljavanje VERSUS život!

U svakom slučaju, obećavam uskoro par prikaza nekih Ničeovih ključnih pasaža (dovoljno provokativnih, naravno).

Najzad, da li je moguće "na ovakav način raspravljati o ovakvim temama"? Najkraće: i da i ne. Dubina filozofskih tema proizlazi iz prirode samog traganja za istinom i unutarnjeg zahteva za opojmljenjem - "plitkih", samorazumljivih, neobavezno čavrljajućih, jednostavnih filozofskih   tema naprosto nema .

Lično, ovaj specifični način moderne tehnološke komunikacije, razmene mišljenja i stavova, uslovnog dijaloga, jednostavno me ... ne znam ... ohrabruje? Naravno, uz potpuno svesno isticanje nedostataka oličenih u izvesnoj impersonalizaciji i otudjenju.

Ipak, nepun dan postavljenja bloga iskazanog kroz početne tri rečenice za rezultat ima ovo?!

Ja sam zahvalan i ohrabren u pokušaju da se pokretanjem tzv. "težih tema" (i upravo njih), u mnogima razvije (ili obnovi) stanje PATOSA (strasti) ka spoznaji, što nas pre svega i čini ljudima. 


Prevaz/nad-ilaženje, Ničeanski "aufhebung"?

Generalna — Autor patos @ 06:08

"Čovek je uže razapeto izmedju životinje i nadčoveka - uže nad provalijom.

Volim sve one koji su kao teške kapi što jedna po jedna padaju iz mračnog oblaka koji visi nad ljudima: oni nagoveštavaju da dolazi munja, i propadaju kao vesnici.

Počujte, ja sam vesnik munje i teška kap iz oblaka: a ta munja se zove nadčovek."

 

(Friedrich Nietzsche, "Tako je govorio Zaratustra", Zaratustrin predgovor)


«Prethodni   1 2 3 4

Powered by blog.co.yu

Free Counter
Free Counter