17 Avg, 2008

Vlast menja ljude ?!

 

 

Kod nas je čuvena uobičajena izreka – „Daj mu vlast da vidiš kakav je zaista“, koja želi reći da fenomen vlasti po sebi menja ljude izazivajući najniže porive u njima. Da li je zaista tako i šta o tome govori jedan od najvećih mislilaca u ljudskoj istoriji – Platon?

Najpre, jedan kraći uvod, kako bi Platona u ovoj stvari uopšte doveli do reči.
U svom delu „Država“, Platon je svoj koncept idealne države postavio na ideji pravde koja se po njemu sastoji u tome da svako dobije ono što mu po prirodi pripada (ili, da kažemo ovako, da svako radi ono u čemu je najbolji). Izvodeći stalešku strukturu svoje države (tri staleža: vladari, branioci i hranioci države), Platon u analogiji prema stanju pojedinca koje odgovara pojmu čoveka – gde razumu pripada da vlada i upravlja, dok srčanost volje sluša razum držeći u potčinjenosti ono najniže – požudu, zaključuje da u idealnoj državi vlast pripada najboljima, najmudrijima, a to su po njemu filozofi (mi smo imali retku sreću da za premijera imamo filozofa – pok. Dr Zorana Đinđića, ali i užasnu nesreću da ga tragično izgubimo u najezdi najprimitivnijeg šljama i ovdašnjih kleronacista). Takav oblik vlasti jeste aristokratija (vladavina najboljih) i ona je po Platonu najbolja, najpravednija i najpoželjnija. Međutim, kao svaka tvorevina ona je sklona meni i propadanju, tako da aristokratija može preći u druge, rđave oblike vlasti : najpre u timokratiju (vladavinu častoljubivih), koja prelazi u oligarhiju (vladavinu nekolicine bogatih), ova dalje može preći u demokratiju (vladavinu naroda, mase, puka), a ona najzad u tiraniju (strahovladu jednog).
Takođe, ovde je od značaja i Platonova velika privrženost matematici; na ulazu u Platonovu školu u Atini – Akademiju, stajao je natpis „NEKA NE ULAZE NEUPUĆENI U GEOMETRIJU“! Matematika je u Platonovoj dijalektici ključni posrednik u razbijanju čulnih predstava na putu ka istinitom uvidu filozofske spoznaje.
Dakle, kako i zašto dolazi do promene oblika vlasti, i kako je u to umešana matematika, pustićemo Platona da govori:

 Platon, „Država“, VIII, 546b

SOKRAT: Hajde sada da pokušamo objasniti na koji način aristokratija prelazi u timokratiju. Zar se ne dešava jednostavno tako da se svaka promena ustava javlja kad među onima koji su na vlasti dođe do razdora. A kad su oni složni među sobom, pa ma koliko ih malo bilo, ne može doći ni do kakve promene.
GLAUKON: Tako je.
SOKRAT: Pa kako onda dolazi do poremećaja u državi, o Glaukone. Oko čega će se to posvađati pomoćnici i vladari među sobom i jedni sa drugima? Ili možda hoćeš da se, kao što radi Homer, pomolimo Muzama da nam kažu kako je najpre postala svađa, pa da dozvolimo da nam one uzvišeno, kao u tragediji, u potpunoj ozbiljnosti, govore kao da se šale sa decom?
GLAUKON : Kako to?
SOKRAT : Evo ovako otprilike: teško je da će se jedna država, uređena kao što je vaša, poremetiti; ali pošto sve ono što postaje mora i da propadne, to ni vaše uređenje neće trajati večito, nego će se raspasti. A to raspadanje će biti ovakvo. Doba plodnosti i neplodnosti duše i tela postoji ne samo za biljke u zemlji nego i za živa stvorenja na zemlji. Ove mene nastaju kad periodično obrtanje zatvara krug u kome se svako biće kreće, i to kratkotrajnu putanju za sva bića koja kratko žive, a dugotrajnu putanju za sva bića koja žive dugo. Oni koje ste vi vaspitali da upravljaju državom neće moći, ma kako bili mudri, da na osnovu sopstvenog iskustva pogode trenutak plodnosti i neplodnosti vašeg roda; ti trenuci će im promaći i oni će ponekad rađati decu kada to ne bi trebalo. A za božansku decu važi period koji je izražen savršenim brojem; za ljudski porod, međutim, važi broj u kome najpre množenje korena i potencija u tri dimenzije a sa četiri člana prouzrokuju jednakost i nejednakost, povećanje i smanjenje, i sve je među sobom u srazmeri i može se odrediti. Njihov osnovni odnos je 3 : 4, sastavljen sa peticom i triput pomnožen daje dva odnosa od kojih je jedan isto toliko puta toliki, naime sto puta sto; drugi ima činioce unekoliko jednake, a unekoliko nejednake: sto brojeva dobijenih od dijagonale petice; ako je dijagonala izražena celim brojem, onda je svaki broj smanjen za jedan, a ako je dijagonala izražena razlomkom, onda za dva; i sto kocki trojke.

Ovaj celokupni geometrijski broj vlada nad dobrim i rđavim rađanjima, pa kad vaši čuvari za ta rađanja ne budu znali, i ako u nepravo vreme budu privodili neveste mladoženjama, onda deca neće biti ni obdarena ni srećna. Čuvari će, naravno, od te dece postavljati za svoje naslednike najbolje. Ali i ovi neće biti dostojni, pa kad od svojih otaca budu preuzeli vlast, počeće zanemarivati najpre nas, Muze, i muzičko obrazovanje neće ceniti onoliko koliko bi trebalo, a zatim će zanemariti i gimnastiku. Tako će vaša deca postati nedovoljno obrazovana. Od njih će, onda, doći na vlast vladari koji nisu toliko dobri čuvari da bi mogli procenjivati pokoljenja koja se i kod Hesioda i kod vas sastoje od: zlatnog, srebrnog, bronzanog i gvozdenog. A kad se gvožđe pomeša sa srebrom i bronza sa zlatom, nastaće od ove mešavine nejednakost i neskladna nejednoličnost koja, gde god se pojavi, stvara rat i neprijateljstvo. Treba još reći da je poreklo nesloge uvek takvo, ma gde se ona pojavila. 




Šta nam Platon ovde efektno, na sebi svojstven način, u stvari govori?
Radi se zapravo o odnosu brojeva 3:4, koji kad se spoje (združe, venčaju) sa brojem 5, stvaraju pravougli trougao čije su stranice 3,4,5. Kada se „broj tog lika“ kubira – bilo dodavanjem kubusa stranica, ili kubiranjem površine – dobija se broj 216!
Dakle:
3 na treći (27) + 4 na treći (64) + 5 na treći (125) = 216, ili
3 x 4 / 2 = 6 na treći = 216
i to je prvi broj!
Drugi broj se tiče dva spomenuta sklada, a to su kvadrat sa stranicama 3600 i pravougaonik sa stranicama 4800 i 2700. Površina svakoga od njih je 12960000, ili 3 x 4 x 5 na četvrti!
Dakle:
3600 x 3600 = 12960000, i
4800 x 2700 = 12960000 
i to je drugi broj!

Prvi broj – 216 – u danima daje najmanje razdoblje za razvoj ploda u čoveka, pa je stoga po Platonu izvor izrođenja!
Drugi broj – 12960000 – predstavlja tzv. svadbeni broj (koji se još naziva i venčani, ženidbeni broj). D’Arcy Thompson je 1935. izračunao (uzimajući u obzir prestupnost i astronomska pomeranja) da je broj minuta u 25 godina = tačno 12960000 !!!! (inače se uopšteno i neprecizno dobija 60 x 24 = 1440, 1440 x 365 = 525600, 525600 x 25 = 13140000). Dakle, Platon je ovde naprosto hteo reći kako se čovek treba ženiti u dvadeset i petoj godini života. U ovom tumačenju se javlja i jedna poteškoća (ili, za nekog, mističnost) – naime, stari Grci nisu poznavali minute!


Sumirajući Platonov prikaz i gore postavljeno pitanje, moramo zaključiti da ne menja vlast ljude, već da rđavi ljudi menjaju vlast!
Rađajući u neoptimalno vreme, začinjući plod u neoptimalno vreme, ogromne su (gotovo izvesne) šanse za telesnim nedostacima; oni tokom odrastanja proizvode mentalne nedostatke – komplekse; a kad se iskompleksirani ljudi dočepaju vlasti, oni u njoj vide samo zgodnu priliku za sticanjem moći nad drugima, kako bi time lečili vlastitu iskompleksiranost.
Ovo, sa aspekta današnjeg horizonta, možda nekima izgleda suviše surovo, ali nemojte gubiti iz vida da se radi o antičkoj supstancijalnoj civilizaciji, gde su, recimo, u određenim periodima, novorođenčad sa telesnim manama ubijana po rođenju (jer za Grke telo nije suprotnost duši, već, naprotiv, spoljašnji, čulni momenat i izraz same duše). S druge strane, šta drugo čini moderna medicina uklanjajući plod još u utrobi majke zaključujući, naravno, po fizičkim nedostacima ( recimo, previsoko čelo upućuje na mongoloidnu idiotiju) na mentalne?!  


Komentari

  1. Zaključak tačan!Sve sami kompleksaši!

    Autor sanjalice — 17 Avg 2008, 13:46

  2. Ako želiš da spoznaš čoveka kakav je ustvari, imaš tri mogućnosti:
    1.daj mu volan u ruke
    2.stavi ga u bolesnički krevet
    3.daj mu vlast
    Nema onog koji tada neće pokazati svoju pravu narav!

    Autor sanjarenja56 — 17 Avg 2008, 13:52

  3. Da sanjalice, samo, kako reče pok. Zoran "Pa i vi u Švajcarskoj imate puno Miloševića" - odgovor "Da, ali oni kod nas nikada ne mogu doći na vlast".
    Ko je tikavog Koštunjavog, mutavu prostačinu Šešelja, slavoljubivog autističnog Miloševića, etc. doveo tamo gde su BILI?

    Autor patos — 17 Avg 2008, 13:57

  4. Sanjarenja, zašto da ga uvek spoznamo kad je već kasno?
    Platon pre 2400 godina još reče:"mudri se ne bore za vlast, oni se tamo moraju dovesti" !

    Autor patos — 17 Avg 2008, 14:02

  5. "Sve dok filozofi ne budu kraljevi, ili dok kraljevi i vladari ovog sveta ne budu posedovali duh i moc filozofije, sve dok se ne spoji politicka moc i mudrost, i dok one obicnije prirode koje slede jedno od ovoga dvoga iskljucujuci ono drugo ne budu potisnute u stranu, drzava nece imati mira od zala-a mislim da nece ni ljudski rod."

    Autor iluzija — 17 Avg 2008, 14:13

  6. eh, iluzija ... quo vadis hommine ?

    Autor patos — 17 Avg 2008, 14:22

  7. Eh... :(
    'De mi bio mozak sad je paucina...

    Autor iluzija — 17 Avg 2008, 14:34

  8. Patos, tacno je sve!!! U potpunosti si u pravu kada kazes da vlast menja ljude, jer ljudi tada vise nisu ljudi vec postaju zivotinje!!!

    Autor andrijana — 17 Avg 2008, 14:51

  9. Bravo, fenomenalan tekst, a i podsetio si me na srednju i odgovaranje iz filozofije:) Za 5 me je prof.pitala (poslednje potpitanje)- šta piše na ulazu u Akademiju („NEKA NE ULAZE NEUPUĆENI U GEOMETRIJU“);) Znači setih se učionice, tačno gde je ko sedeo, gde je stajala prof.- extra...(pre više od 2.god.) Hvala:)

    p.s.I evo pogledaj jedan moj šaljivi post o tome kako vlast utiče na ljude u Premijerevini Serbiji:P
    (http://misha.blog.co.yu/blog/misha/generalna/2008/06/21/premijerevina-serbija)

    Autor misha — 17 Avg 2008, 14:54

  10. Andrijana, ne rekoh ja to ...
    radi se o već gotovom karakteru onih "feleričnih" koji se nekako domognu vlasti, pa upravo ti rđavi ljudi čine vlast nečim rđavim.
    Vidi opet sumiranje Platonovog prikaza.
    Ave!

    Autor patos — 17 Avg 2008, 15:29

  11. Hehehe,idi na moj blog i nađi post Izbori u zemlji čuda.Ja im glas ne dajem.Kad naiđe neki normalan,eto me prve ujutru.

    Autor sanjalice — 17 Avg 2008, 15:32

  12. ih, bre iluzija, nemoj tako...
    Al' kad smo već tu, odgovori mi molim te : Šta radi mozgojedac u radikalskoj glavi?

    Autor patos — 17 Avg 2008, 15:33

  13. U mojoj gladuje, a nije radikalska, je l' isto? A?

    Autor iluzija — 17 Avg 2008, 15:39

  14. Ma znam ja sta ti rece, i slazem se, nego ti ja kazem da vlast menja stvarno ljude i da ljudi tada postaju zivotinje, to je moje misljenje... E sada, tacno je i to sto kazes da se ti "felericni" ljudi domognu vlasti i cine rdjave stvari... Ma o toj temi i o Platonu se moze pricati nasiroko...

    Autor andrijana — 17 Avg 2008, 15:40

  15. HA-HA-HA, odgovor je tačan (što se radikalske glave tiče) i vidiš da si za sebe u krivu! Pre će biti da se tvoj prejeo pa sad negde planduje, jer je ironija vrhunska filozofska (sokratska) metoda!
    Iz tih razloga dobijaš 2 poena!
    Pozdrav!

    Autor patos — 17 Avg 2008, 15:46

  16. Možemo se uslovno složiti, s tim da ti koje vlast navodno može promeniti zapravo uopšte nisu promenjeni, već samo, kako bi to mogli reći, ogoljeni, pokazani u svojoj suštini.
    A u svemu ovome je presudno da ljudi (posebno mladi) budu toga svesni i da ne apstiniraju, jer dovođenjem takvih uništavaju zapravo sebe.
    Ave!

    Autor patos — 17 Avg 2008, 15:55

  17. Misha, očigledno je tvoj odgovor rezultirao peticom, bravo!
    A, pregledao sam i tvoj post Premijerevina - he-he, odlično! Znaš šta ova trojica nesrećnika još imaju zajedničkog (pored očigledne "feleričnosti" i kleromanije) - plitku pravničku pamet! Nemam ništa posebno protiv pravnika (dok su u svom pretincu), ali to je prekratka svest u politici (kao "'de pife da smo mi tog i tog stveljavi - nigde - znači, nismo ga stveljavi", etc.).
    Ave!

    Autor patos — 17 Avg 2008, 16:07

  18. Sanjalice, pregledao sam Izbore u zemlji čuda, he-he! Najviše mi se dojmio pasus sa pokušajem hranjenja dotične gospođe, vrlo gostoprimljivo, da ne kažem domaćinski, ha-ha!
    Ja samo pokušavam reći da nedostatak idealnog izbora ne bi smeo biti opravdanje za apstinenciju! To je nužno zlo demokratije (zato je Platon ne ceni, nazivajući je često kockanjem). Ali, ako mi ućutimo, neko će biti izabran bez nas; a isto se istim spoznaje, ili, ovde, čobanin bira čobanina.
    Rekoše nekad stari Grci : lepo je isto što i dobro, a sve što je lepo je teško.
    Ave!

    Autor patos — 17 Avg 2008, 16:27

  19. sanjarenja56, mogu mirne duse da dodam svoj potpis ispod tvog komentara.
    zaista, imala sam prilike da vidim sta vlasta cini sa ljudima i nisam mogla ocima da verujem kako dovodi do degradacije, ili pak prikazivanja realnih moralnih nacela coveka. uzas.

    Autor hyperblogger — 17 Avg 2008, 17:32

  20. Imali smo jednog doktora filozofije na vlasti, i morali su da ga ubiju...i nas sve vrate 20 godina unazad!

    Autor sanjarenja56 — 17 Avg 2008, 19:19

  21. Da. Samo, sanjarenja, problem je zašto su nama potrebna tako tragična iskustva da bismo shvatili šta smo imali i mogli?

    Autor patos — 17 Avg 2008, 19:47

  22. komentara i saveta, zelim da pomognem mladima.

    Autor Skincare — 01 Jun 2010, 23:40


Dodaj komentar

Powered by blog.co.yu

Free Counter
Free Counter